Gimnastika za pučke škole : iz švedskog preveo / C.H. Liedbeck ; te uvodom i upotom popratio Franjo Bučar.
- Liedbeck, C. H.
- Date:
- [1895?]
Licence: Public Domain Mark
Credit: Gimnastika za pučke škole : iz švedskog preveo / C.H. Liedbeck ; te uvodom i upotom popratio Franjo Bučar. Source: Wellcome Collection.
13/144 page 1
![Pi-ama starorae nacelu;'„zdrav duh]u zdravome tijelu“ razvija se dandanas u girunastici öovjekoljublje, odgoj tijela za hannonicni dobar razvoj i öestito zdravlje, jakost, hrabrost, poätenje i ljubav prama domovini. Ova sva lijepa svojstva moraju biti zajednicka svakome individuu, a nacin kojim éemo to po- stiöi, mora biti kod sviju jednak. U tom pogledu moramo biti ponajprije na cistu sa staoovistem, na kojem se osniva cijela gimnastika, a napose t. zv. Lingov sistem, koji se temelji na dobro pokuäanim znanstveno rationalnim taökama, uz najbolje svjedoöoe najboljih koli domadih toli i stranih gimnas- ticnih ucitelja, Ijeénika i pedagoga, Ljudi, koji su najvise zasluzni za danaänji razvoj svedske gimnastike, jesu poslije njezinog utemeljitelja Petra H. Linga, njegov sin i nasljednik Hjalmar Ling, kasniji pretstojnik centralnog gimnas- tiönog zavoda u Stockholmu profesor dr. Harteulis i danasnji pretstojnik prof. M. Törngren, major V. Balk, osim mnogih drugih. Gimnastika nije nova znanost. Vec stari Grci i Rimljani gojili su razne vrsti tjelovjezbe, koje su se ali kasnije izrodile do preéerivanja s natjecanjima. Za seobe naroda i poslije u srednjem vijeku gojilo se je maöevanje, jasenje, ples i nekoji narodni obiöaji te narodne igre, u kojima vidimo i znaöaj tjelovjezbe. Tek pod konac 18. sto- Ijeca pokusa spojiti Njemac Guthsmuts i dr. razne vrsti tjelovjezbe kano jednu cjelinu i kano posebni dio potpunog mladenaékog odgoja. U istom duhu napre- dovalo se je u Svicarskoj pod Pestalozijeiu i Cliasom, a u Njemackoj nastav- Ijalo pod „ocem“ Jahnom. Ovi svi med:u tim sastavljali su svoj dnevni red razlicno, a obicno tek prama laznim spravama, docim Svedi, koji zapo- öe§e s Perom Henrikom Liugom (1776.—1839.) poöese sastavljati svoj dnevni red prama vjeä:bama i njiliovom djelovanju na öovjeöje tijelo. Starinske tjelesne vje^be pridrzane su ili donekle promjeujene, a innoge nove nadod:oSe tijekom vremena. Sve vjezbe budu stavljene u posebne razrede i podrazrede, prama njihovom jacem i slabijem djelovanju na koji posebui dio tijela ili na cijelo tijelo u opöe. Na taj naéin se je razdijelila gimnastika (uzimajuéi u obzir i macevanje za dake, a ples za djevojke i uz igre i plivanje itd. za oboje) na cetiri glavna otsjeka. 1. Pedagogijska ili uzgojna gimnastika, koja se zove jos i zdravstvena gimnastika, prama kojoj öovjek po volji razumno rabi svoje tijelo vjezbajuci ga svaki dan, u svakoj dobi i kod obiju spolova. Kod mla- dezi raora se na taj nacin razviti zdravlje i jakost u koliko je mogude; kod odraslili ima za tim dalje nastaviti i podrzavati jedno i drugo, doöim kod Svedska gimnastika za pu6ke kkole. 1](https://iiif.wellcomecollection.org/image/b28130261_0013.jp2/full/800%2C/0/default.jpg)
